sport

Deset fascinantnih činjenica o prvoj utrci svjetskog prvenstva

  1. Staza je imala dva različita naziva

Vjerovali ili ne, prva utrka svjetskog prvenstva je imala dva naziva. Službeno je to bila Velika nagrada Europe (Grand Prix d’Europe), što je bilo prvi put da se Velika nagrada Europe održi izvan Francuske ili Italije, a kako je utrka održavana na britanskom tlu, ponijela je i naslov Velike nagrade Velike Britanije. Prva utrka je održana 13. svibnja, te je samo šest sezona ikada počelo poslije ožujka, a to su: 1951. (27.05.), 1952. (18.05.), 1961. (14.05.), 1962. (20.05.), 1963. (26.05.) i 1966. (22.05.).

  1. Zavoj Woodcote je bio prvi zavoj koji su vozači ”napali”

Od 1952. do 2011. sezone Woodcote je bio posljednji zavoj na Silverstone-u, ali na otvaranju prve sezone Formule 1 ikada, ovaj široki desni zavoj bio je prvi zavoj 4,6 km duge staze, a samim tim je bio i prvi zavoj u povijesti utrkivanja u Formuli 1. Nakon njega, vozači su napadali još šest zavoja – Copse, Maggots, Becketts, Chapel, Stowe i Club, prije dolaska do posljednjeg zavoja, Abbeyja. Startno – ciljna ravnina se nalazila između zavoja Abbey i Woodcote, a bolidi su startali iz formacije 4 – 3 – 4.

  1. Sudjelovali su i neki vrlo važni gosti

Procjenjuje se da je utrku pratilo skoro 120.000 gledatelja, od kojih je najvažnije spomenuti Njegovo kraljevsko visočanstvo Kralja Georgea IV u pratnji Kraljice Elizabete, Princeze Margareth i Lorda i Lady Mountbatten. Prva utrka je jedina u povijesti kada je vladajući član Britanske kraljevske obitelji sudjelovao u britanskoj automobilističkoj utrci.

  1. Sudjelovali su tajlandski princ i švicarski baron

Kako su utrku pratili članovi kraljevske obitelji, bilo je prikladno da aristokrati i sudjeluju u utrci. Jedan od 21 vozača koji su startali utrku bio je i Princ Birabongse Bhanudej Bhanubandh (poznat i kao Prince Bira ili B. Bira), poznati automobilist s Tajlanda i član tajlandske kraljevske obitelji, kao i Baron Emmanuel Toulo de Graffenried, švicarski vozač koji je pobijedio na Velikoj nagradi Velike Britanije 1949. godine, u vrijeme prije ere svjetskih prvenstava. Bira je i danas jedini Tajlanđanin koji se natjecao u Formuli 1, startao je utrku s petog mjesta, ali je morao zaustaviti svoj Maserati kada mu je nestalo goriva. Slično se dogodilo i De Graffenriedu, koji nije uspio stići do cilja radi problema s motorom na njegovom 4CLT-48 bolidu.

  1. Prezimena sva tri favorita su počinjala s ‘FA’

U vrijeme prve utrke svjetskog prvenstva u Formuli 1, Alfa Romeo 158 je bio 13 godina star, međutim 1,5 – litarski stroj je bilo auto koje nije bilo lako pobijediti, što je pomoglo Talijanima da za njih potpišu tri najpoznatija vozača tog vremena: Giuseppe Nino Farina, Luigi Fagioli i Juan Manuel Fangio, poznati kao Tri F. Očekivano, trojac se kvalificirao na tri prve pozicije, a Britanac Red Parnell, također s Alfa Romeom, je bio četvrti. Tijekom utrke, Farina, Fagioli i Fangio su odmakli od ostalih vozača i njihovih već ostarjelih Maseratija, ERA, Talbota i Atlasa. Nakon 70 krugova i preko dva sata utrkivanja, tijekom kojih se vodeći trio smjenjivao na prvoj poziciji, Farina je pobijedio sa 2,6 sekundi ispred Fagiolija. Međutim, umjesto Fangia, na najnižoj stepenici pobjedničkog postolja se našao Parnell, obzirom da je Fangio odustao zbog slomljene cijevi za dotok goriva.

  1. Divljač se malo previše približila akciji

Bez obzira na prednost u brzini, vozači Alfa Romea su uz mnogo sreće dovezli tri od četiri bolida do cilja, nakon što je Parnellova Alfetta imala bliski susret s nesretnim članom populacije zečeva sa Silverstonea. Prema izvješćima, zec je napravio popriličnu štetu na pokrovu Britančevog bolida.

  1. Prosječna starost vozača na gridu je iznosila 39 godina

Prosječna starost vozača na startu prošlogodišnjeg izdanja VN Australije je bila mlađahnih 26 godina, dok su prvu utrku svjetskih prvenstava započeli vozači prosječne dobi od zrelih 39 godina. Trojica od 21 vozača na Silverstoneu su bili u svojim pedesetim (predratni asovi Luigi Fagioli (51), Louis Chiron (50) i Philippe Etancelin (53)), dok ih je pet bilo starijih od 40 godina, uključujući i pobjednika Giuseppea Farinu (43). Najmlađi na gridu bio je Britanac Geoffery Crossley, koji je tada imao 29 godina, i bilo je samo 12 godina stariji nego Max Verstappen kada je startao svoju prvu utrku.

  1. Jazz glazbenik je završio na 11. mjestu

Nije šala, poznati jazz glazbenik je zaista sudjelovao na inauguralnoj utrci svjetskog prvenstva. Pošteno govoreći, Johnny Claes je bio mnogo poznatiji kao član „Johnny Claes and his Clay Pigeons“ sastava nego kao vozač Formule 1. Belgijanac (rođen u Londonu) se sa svojim Talbotom kvalificirao na zadnjem mjestu na Silverstoneu, čitavih 18 sekundi iza Farinine Alfe na vodećoj poziciji, ali je uspio stići do kraja utrke na 11. mjestu, sa šest krugova zaostatka za Talijanom.

  1. Izazivač iz redova BRM-a je debitirao neposredno prije utrke

Iz redova perspektivnog britanskog konstruktora BRM-a su se nadali za će njihov V16 tip 15 bolid debitirati na prvom izdanju Silverstonea, međutim nakon salve tehničkih problema blijedo zeleni bolid je uspio završiti svega nekoliko probnih krugova prije utrke. Za upravljačem je sjedio osnivač momčadi Raymond Mays. Bolid je u konačnici dugo iščekivane prve krugove napravio godinu kasnije na istoj stazi.

  1. Stirling Moss je završio drugi u pred-utrci

Stirling Moss će kasnije, 1955. i 1957. godine, pobijediti na utrci na Silverstoneu, međutim tada dvadesetogodišnjak nije sudjelovao na premijernoj utrci prvog svjetskog prvenstva. Moss je vozio 500cc pred-utrku. Vodio je bitku za pobjedu, ali je na kraju završio drugi, nakon kvara na njegovom Cooper-JAP bolidu u zadnjem zavoju. Upoznao je Kralja, pa valjda se i to broji…

Izvor: GP1.hr