Utrkivanje nije nepoznanica u Belgiji. Utrke se na stazi Spa Francorchamps organiziraju još od dvadesetih godina prošlog stoljeća, a od prve sezone 1950. godine dio je i Svjetskog prvenstva Formule 1. Ranijih godina, Spa je bila opasna staza duljine od 14 kilometara, izrađena za brzinu i dobrim dijelom od javnih cesta. Bila je jedna od stanica inauguralne sezone Svjetskog prvenstva u kojoj je pobjedu odnio Juan Manuel Fangio. Dio kalendara ostala je do kasnih šezdesetih, no kako su nesreće sa smrtnim ishodima bile gotovo redovna pojava na ovoj stazi, počelo se mnogo pričati o problemima glede sigurnosti i zabrinutosti vozača zbog vožnje u tako opasnoj areni.
Utrka za Veliku nagradu Belgije se potom preselila na staze Zolder i Nivelles sve do povratka na redizajniranu i znatno skraćenu Spa 1983. godine. Renovirana Spa, duljine oko 7 kilometara, je nakon 1985. godine postala redovan dio kalendara, osim 2003. i 2006. godine kad utrka nije održana. 2003. godine problem je stvorio državni zakon koji je zabranio reklamiranje duhanskih proizvoda, a 2006. godine se radilo na dodatnim poboljšanjima staze. Čak je i 2020. godine utrka za VN Belgije bila dio pandemijskog kalendara, a utrka je održana u svom redovnom terminu. Iako su tad sva veća okupljanja i događaji iz epidemioloških razloga bili zabranjeni, organizatori su uspjeli dobiti posebna odobrenja i utrka je organizirana pred praznim gledalištem.
I naredne godine, kad je i dalje kalendar bio pomalo okrnjen i sa smanjenim prisustvom publike, Belgija je organizirala trkaći vikend. No, akcije na stazi nije bilo. Gledatelji su se s velikim zanimanjem vratili na tribine, ali zbog jake kiše imali su priliku gledati najkraću utrku u povijesti Formule 1 tijekom koje se samo nekoliko krugova odvozilo iza sigurnosnog automobila. 2022. godine su se tribine popunile u punom kapacitetu i pohodilo ih je oko 360.000 gledatelja tijekom trkaćeg vikenda, što je najveća posjećenost na stazi Spa u njenoj povijesti u Formuli 1.
Staza Spa Francorchamps u sadašnjoj konfiguraciji predstavlja najdužu stazu u kalendaru Formule 1. Iako je najduža, ima tribine među manjim kapacitetima. Oko 70.000 gledatelja može se smjestiti u stazu.
Najuspješniji vozač u Belgiji je Michael Schumacher sa šest pobjeda. Michael je na stazi Spa i debitirao 1991. godine, a godinu dana kasnije i ostvario prvu pobjedu u karijeri. Jednu pobjedu manje ima Ayrton Senna, a na trećem mjestu nalaze se Jim Clark, Kimi Räikkönen i Lewis Hamilton s po četiri pobjede. Hamilton je ujedno i najuspješniji od aktualnih vozača na stazi Spa. Prvu pobjedu u karijeri na stazi Spa je ostvario i Ferrarijev vozač Charles Leclerc. Leclerc je pobjedom 2019. godine postao prvi vozač nakon Schumachera koji je svoju prvu pobjedu u karijeri ostvario na ovoj stazi. U svojoj dugogodišnjoj karijeri i s dva naslova svjetskog prvaka na svom kontu, Fernando Alonso nikad nije uspio pobijediti u Belgiji. Od momčadi je daleko najuspješniji Ferrari s 18 pobjeda, a prati ih McLaren s 14 pobjeda.
Aktualni svjetski prvak Max Verstappen je i u Belgiji na domaćem terenu. Naime, Max je rođen u gradu Hasselt u Belgiji, no ipak je odlučio voziti pod nizozemskom zastavom, zemljom iz koje potiče njegov otac Jos. U svakom slučaju, tribine uz stazu Spa budu dobrim dijelom obojene u narančasto jer Max svakako uživa veliku popularnost u zemlji svog rođenja.
Šezdesete godine utrkivanja u Belgiji nisu počele dobro. 1959. godine nije održana utrka za VN Belgije, a po svom povratku donijela je jedan od najcrnjih vikenda u povijesti Formule 1. Formula 1 je iskoračila prema novim dizajnima bolida, mlade britanske momčadi poput Coopera i Lotusa su osmislile bolide sa središnje smještenim motorima koji su bili znatno lakši, brži i jednostavniji za voziti od svojih prethodnika s motorima u prednjem dijelu bolida. Ovakvi bolidi nikad prije nisu voženi na stazi Spa i nitko nije mogao znati kako će se ponašati na ovoj stazi.
Brzi zavoji na Spa su postali još brži s novim bolidima u glavnoj ulozi, a u to vrijeme niti bolidi niti staze nisu imali posebne sigurnosne zahtjeve. Bolidi su bili izrađeni od vrlo zapaljivih materijala, a šasija nije bila otporna na sudare za razliku od današnjih, otpornih monokok izvedbi. Bolidi nisu prolazili testove na sudare, nisu imali zaštitu od prevrtanja niti protupožarne aparate. Vozači su nosili kacige, no one su bile izrađene od slabih i laganih materijala bez specijalne izrade ili testiranja. Vozači tad nisu koristili ni sigurnosne pojaseve, bilo im je draže biti izbačen iz bolida od mogućnosti da se nađu zarobljeni u gorućem bolidu i tako pretrpe teške ozljede ili čak i poginu.
Tijekom treninga za VN Belgije 1960. godine, Stirling Moss u Lotusovom bolidu je ostao bez kotača i teško se razbio u zavoju Burnenville. Moss, koji se smatra jednim od najboljih vozača svog vremena, izbačen je iz bolida i bez svijesti se našao na sred staze. Moss je slomio obje noge, tri kralješka i nekoliko rebara uz mnoge posjekotine i modrice. Britanac Mike Taylor, također u Lotusovom bolidu, se uslijed kvara na upravljaču zabio u drveće pored staze blizu zavoja Stavelot. Taylor je ostao zarobljen u bolidu s ozbiljnim ozljedama glave i vrata. Ova nesreća je prekinula njegovu trkaću karijeru zbog čega je on kasnije tužio i dobio tužbu protiv osnivača Lotusa Colina Chapmana jer ga je u neispravnom bolidu pustio na stazu.
Ako je trening bio zastrašujući, utrka je bila mnogo gora. U 17. krugu, Britanac Chris Bristow u bolidu momčadi Cooper, je lovio Belgijanca Willyja Mairessea za šestu poziciju u utrci. Bristow je prvi put vozio na stazi Spa, a pratila ga reputacija ponešto divljeg i neustrašivog vozača. Relativno neiskusni, dvadesetdvogodišnji Bristow je u svojoj kratkoj karijeri imao već previše sudara. Mairesse je također bio poznat kao agresivan vozač koji nije lako propuštao vozača ispred sebe. Bristow i Mairesse su svoju bitku vodili do dodira njihovih kotača u 19. krugu, nakon čega je Englez izgubio kontrolu nad bolidom, prevrnuo se i razbio se u nasip s desne strane staze. Bolid se prevrnuo nekoliko puta, Bristow je ispao iz bolida, a bodljikava žica pored staze odrubila mu je glavu. Njegovo beživotno tijelo ostalo je ležati pored staze. Mairesse je nastavio utrku, ali je odustao nešto kasnije radi problema s mjenjačem.
Samo pet krugova kasnije, dvadesetšestogodišnji Britanac Alan Stacey našao se u bizarnoj nesreći. Staceyju se nedaleko od mjesta gdje je stradao Bristow, ptica zabila u glavu, zbog čega je izgubio kontrolu nad bolidom pri brzini od oko 228 km/h, te se popeo na nasip pored staze koji ga je lansirao u zrak. Nakon što je proletio kroz gusto žbunje uz stazu, bolid je udario od podlogu i eksplodirao. Stacey je poginuo, ne zna se da li zbog ozljeda od udara ili je živ izgorio nakon što je bolid eksplodirao.
Australac Jack Brabham je pobijedio u utrci, a velikan u nastajanju Jim Clark je osvojio svoje prve bodove u karijeri u Formuli 1 plasirajući se na peto mjesto. Clark, kao i mnogi drugi vozači koji su sudjelovali u ovoj utrci, razvili su priličnu netrpeljivost prema stazi Spa nakon što su pri velikim brzinama morali izbjegavati Bristowljevo obezglavljeno tijelo na stazi. Ovo je do nesretnih događaja na utrci za VN San Marina 1994. godine bio najcrnji vikend u povijesti Formule 1, a ujedno je i jedina utrka tijekom koje su dva vozača izgubila život.
Belgija je iznjedrila vozača Formule 1 koji su branili boje ove zemlje. Najuspješniji od njih su Jacky Ickx i Thierry Boutsen. Njih dvojica su jedina dva vozača iz Belgije koji su pobjeđivali u utrkama. Ickx je pobijedio osam, a Boutsen tri puta tijekom svoje karijere. Ickx je najuspješniji i po broju osvojenih , a bodova, njih 181, a prati ga Boutsen sa 132 boda osvojena tijekom svoje karijere. Osim njih dvojice, na pobjedničko postolje penjali su se Olivier Gendebien, Lucien Bianchi, Paul Frere i Willy Mairesse. Posljednji vozač iz Belgije bio je Stoffel Vandoorne, a on se natjecao u periodu od 2016. do 2018. godine. Od aktualnih vozača, trojica imaju belgijsko porijeklo, ali se natječu pod zastavama drugih država. Lando Norris, Lance Stroll i Max Verstappen imaju majke rođene u Belgiji, ali Norris i Stroll voze za zemlje svog rođenja, dok se Max odlučio za rodnu zemlju svog oca.
„Spa-Francorchamps je legendarna staza i definitivno jedna od mojih najdražih. Kroz godine se dosta promijenila, ali promijenili su se i bolidi koje vozimo“, izjavio je Sebastian Vettel 2019. godine.
Objava Formula 1 u Belgiji: Hoće li biti kiše? pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.
Izvor: GP1.hr
