Staza smještena na pješčanim dinama ljetovališta Zandvoort, po kojem nosi i naziv, bila je domaćin utrka Svjetskog prvenstva Formule 1 u periodu od 1952. do 1985. godine s manjim pauzama, a dobrodošlicu u kalendar Svjetskog prvenstva smo joj, na radost narančaste armije navijača aktualnog svjetskog prvaka Maxa Verstappena, još jednom poželjeli 2021. godine. Utrka za Veliku nagradu Nizozemske nam se trebala vratiti i godinu ranije, 2020. godine, no radi restrikcija uslijed pandemije koronavirusa sve je odgođeno za godinu dana.
Staza Zandvoort nalazi se četrdesetak kilometara zapadno od glavnog grada Amsterdama na obalama Sjevernog mora. Nizozemac John Hugenholtz, koji je dizajnirao stazu Suzuka, često se pogrešno smatra dizajnerom i ove staze. Iako je Hugenholtz imao veze sa Zandvoortom, zapravo je grupa nizozemskih motociklista, uz pomoć pobjednika utrke 24 sata Le Mansa 1927. godine, Sammyja Davisa, zaslužna za izgled ove staze.
Staza je otvorena u kolovozu 1948. godine kad je prvi put organizirana utrka za Veliku nagradu Zandvoorta. Godinu dana kasnije postala je utrka za Veliku nagradu Nizozemske. Dio kalendara Svjetskog prvenstva postala je na njegovim samim začecima, 1952. godine. Staza je tijekom godina doživjela različite promjene i poboljšanja, posebice u pogledu promjena uspona.
Utrka za VN Nizozemske nije se u kontinuitetu održavala tijekom svog prvog boravka u kalendaru Svjetskog prvenstva. Najznačajnije je ispadanje iz igre 1972. godine, kad se počelo značajno pridavati pažnju sigurnosnim uvjetima na stazama Formule 1, a Zandvoort je bio pod povećalom radi fatalne nesreće u kojoj je stradao Piers Courage 1970. godine.
Organizatori utrke nisu imali dovoljno sredstava kako bi uložili u poboljšanja staze, pa su vozači odbili voziti utrke na takvoj stazi i staza je ispala iz kalendara. Godinu kasnije, Zandvoort se vratio u kalendar, ali vrag nije mirovao i dogodila se još jedna tragedija. Roger Williamson je stradao nakon zapaljenja njegovog bolida uslijed teškog sudara. Nizozemska je ipak ostala dio kalendara do 1985. godine, sve dok kompanija koja je bila vlasnik staze nije prestala s radom. Iako više nije korištena kao trkalište bolida Formule 1, staza je promijenila vlasnike, i kroz godine je doživjela renoviranja i poboljšanja, jer najbolje za Nizozemsku je tek trebalo da uslijedi. Pojavio se junak nacije i jedino logično bilo je stazu vratiti u kalendar, obojiti tribine u narančasto i veseliti se pobjedama Maxa Verstappena, koji je pobijedio na oba izdanja ove utrke od njenog povratka, a vrlo je izvjesno da će pobijediti za koji dan i treći put.
Iako je kapacitet tribina uz stazu Zandvoort oko 100.000 pričalo se kako je preko milijun ljudi apliciralo za ulaznice za povratničku utrku 2021. godine. Kako je svijet još uvijek bio pod restrikcijama zbog pandemije, u prodaju je pušteno dvije trećine ulaznica koje su rasprodane u rekordnom roku. 2022. godine konačno su tribine puštene u punom kapacitetu, a tijekom trkaćeg vikenda stazom je prodefiliralo oko 350.000 gledatelja.
Na ovoj stazi najuspješniji je Jim Clark s četiri pobjede, od čega tri uzastopne od 1963. do 1965. godine. Jim je svoju četvrtu pobjedu u Nizozemskoj ostvario 1967. godine. Po tri pobjede imaju Jackie Stewart i Niki Lauda, dok je dvostrukih pobjednika više. Jedan od njih je i Max Verstappen koji je ujedno i jedini Nizozemac koji je pobjeđivao na domaćem terenu.
Svoju prvu pobjedu i jedinu pobjedu svoje tadašnje momčadi na stazi Zandvoort 1975. godine ostvario je budući svjetski prvak James Hunt. Hunt je tada bio vozač male, privatne momčadi Hesketh Racing, kojoj će Huntova pobjeda iz 1975. godine ostati jedina pobjeda u statistici. Hunt je tog dana iznenadio sve oko sebe i najavio da nije došao tu da se šali. Utrku su iz najboljeg startnog reda započeli vozači momčadi Ferrari, aktualni svjetski prvak Niki Lauda i Clay Regazzoni. Hunt je odličnim kvalifikacijama sebi osigurao treću startnu poziciju. Radi kišne oluje početak utrke je odgođen, no momčadi su ipak zahtijevale da im se dozvoli započeti utrku. Svi su bolidi startali s kišnim gumama i Lauda je, očekivano, poveo.
James Hunt nije imao što izgubiti. Riskirao je i zamijenio svoje kišne gume za gume za suhe vremenske uvjete i kako se staza sušila, tako je skupljao prednost. Ubrzo je preuzeo vodstvo, a Lauda ga je vez uspjeha pokušavao preteći do samog kraja utrke. Odolio je svim pritiscima prvaka iza svojih leđa i postao prvi Englez nakon Petera Gethina koji je pobijedio u utrci Formule 1. O onome što će uslijediti za Jamesa Hunta, koji je tog kišnog dana na Zandvoortu ostvario svoju prvu pobjedu, snimat će se i filmovi.
Do danas je bolide Formule 1 vozilo 17 vozača iz Nizozemske, od kojih je samo jedan osvojio naslov svjetskog prvaka, pobjeđivao u utrkama i započinjao ih najbolje startne pozicije. Bez premca, najbolji Nizozemac za upravljačem bolida Formule 1 je Max Verstappen koji se okitio dvjema titulama svjetskog prvaka, a samo čudo može poremetiti njegov put ka trećem naslovu. Max je u Formuli 1 pobijedio 45 puta i osvojio 2325,5 prvenstvenih bodova. Osim njega, bodove za Nizozemsku osvajali su Carel Godin de Beaufort, Gijs van Lennep, Maxov otac Jos Verstappen, Christian Albers i Nyck de Vries. De Vries je do prije par tjedana bio drugi Nizozemac na gridu uz Maxa, no nezadovoljni njegovim izvedbama, čelnici momčadi AlphaTauri su ga zamijenili za Daniela Ricciarda.
“Na ovoj stazi greške se skupo plaćaju i takve bi staze Formule 1 i trebale biti”, rekao je Carlos Sainz nakon svoje prve utrke na stazi Zandvoort.
Objava Formula 1 u Nizozemskoj: Svijet u narančastoj boji pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.
Izvor: GP1.hr
