Hrvatski autoklub objavio je rezultate ankete kojom je provjerio iskustva naših vozača s kupnjom automobila. Domaće tržište automobila bilo je jedna od prvih žrtava gospodarske krize te je od konca 2008. do konca 2013. više nego prepolovljeno, sa manje od 30.000 prodanih novih automobila. Više je razloga zašto je u nas u pet godina nestalo više od 50.000 kupaca, a jedan od značajnijih je u restriktivnijem pristupu banaka koje korisnicima nude nepovoljnije kreditne uvjete. Hrvatski autoklub proveo je anketu kojom je ispitao prioritete vozača, kako percipiraju nabavu novog automobila i je li i dalje posjedovanje skupocjenog automobila odraz društvenog statusa.
U anketi, provedenoj sredinom prosinca putem internetskih stranica HAK-a sudjelovalo je 333 sudionika. Njihova kućanstva broje od jednog do tri člana (69%) i jedan automobil 48%. Riječ je većinom o gradskoj populaciji jer je više od 60% sudionika odgovorilo da živi u mjestima s više od 10.000 stanovnika, a trećina u gradovima s više od 100.000 stanovnika. Voze automobile prosječne starosti od 5 do 10 godina koje su svojedobno kupili kao nove (54%) gotovinom ili kreditom (92%).
Za razliku od vremena prije krize, danas je kreditiranje kao oblik financiranja kupnje automobila potpuno nestao, a zamijenio ga je leasing. Kako većina sudionika ankete još otplaćuje rate za automobil kupljen u neka bolja vremena, dio ankete odnosio se na procjenu te investicije – smatraju li da su kupili automobil u skladu s mogućnostima i potrebama?
Velika većina sudionika ankete, njih 91%, odgovorila je potvrdno. Upitani kada su se odlučili ili odlučuju na kupnju novog automobila, 62% anketiranih je odgovorilo da je to onda kada stari automobil dotraje. Veliki udio je onih koji su se na kupnju odlučili čim su uštedjeli dovoljno novca ili postali kreditno sposobni (35%), dok se pomodno ponaša tek 4% ispitanika koji u autosalone odlaze čim dođe nova generacija automobila ili se na tržištu pojavi neki novi, bolji model. Također, procjenjujući pojedinačne razloge posjedovanja automobila, 65% sudionika se u potpunosti složilo da su to životne potrebe, 39% da su to poslovne potrebe, 31% posjeduje automobil zbog uživanja u vožnji i osjećaju slobode, a tek 4% priznaje da posjeduju automobil zbog njegova statusnog značenja.
Procjenjujući u kojoj mjeri Hrvati kupuju automobil iznad svojih mogućnosti, sudionici su u velikoj većini za sebe tvrdili da ne postupaju na taj način, no procjenjuju kako drugi ipak u velikoj mjeri posjeduju automobile kakve si realno ne mogu priuštiti. Tako razmišlja 78% sudionika, a tek 2% ostavlja mogućnost da su i drugi vođeni racionalnim kriterijima pri kupnji automobila.
Najveći dio anketiranih (72%) procjenjuje kako je udio troškova posjedovanja automobila (održavanje, gorivo, rate kredita…) u ukupnim mjesečnim troškovima kućanstva srednji do veliki. Međutim, u usporedbi s procjenom ukupnih mjesečnih primanja sudionika, posjedovanje automobila ipak za većinu predstavlja značajno opterećenje kućnog budžeta. Naime, 61% je odgovorilo da su im ukupni mjesečni prihodi kućanstva prosječni ili niži od prosjeka. S druge strane, u svjetlu današnjih okolnosti, gotovo jednoglasno (96%) anketirani tvrde kako za ratu kredita ili leasinga danas ne bi bili spremni izdvojiti više od trećine ukupnih mjesečnih primanja.
Rezultati ankete pokazuju kako naši vozači ipak posjeduju automobile iznad svojih financijskih mogućnosti, koji su kupljeni prije krize, u vrijeme kada se bilo lakše odlučiti za kupnju.
