Još od pedesetih godina kroz garaže momčadi u Formuli 1 su prošli mnogi, a tek nekolicina je ostala upamćena za čitav vijek. Nekada je to znalo biti lako, kupiš šasiju i motor i stvar je bila spremna. Enzo Ferrari je novake koji su sami dizajnirali bolide nazivao ”garažnim dizajnerima” (garagisti). Upravo jedan takav dizajner iz garaže mu je zadao dosta glavobolja svojim Lotusom koji je osvojio sedam naslova svjetskog prvaka. Colin Chapman je u svoje vrijeme dizajnirao neke od najljepših, najelegantnijih, najprofinjenijih i najglamuroznijih bolida ikada u Formuli 1. Bila je to savršena rapsodija o brzini.
Anthony Colin Bruce Chapman rođen je 19.5.1928. godine u Richmondu, u Engleskoj. Bio je inženjer, dizajner, inovator i proizvođač. Sve to bio je i u automobilskoj industriji kao osnivač Lotus Cars kompanije. Studirao je arhitekturu i strukturalno inženjerstvo u Londonu, pa se pridružio i fakultetskom zrakoplovstvu kako bi naučio upravljati letjelicama. Chapman je napustio fakultet 1948. godine bez diplome, no godinu kasnije je ipak predao završni rad iz matematike i konačno diplomirao. Kratko je bio član Kraljevskog ratnog zrakoplovstva, a po napuštanju se zaposlio u tvornici aluminija, dodatno još pokušavajući prodavati aluminij.
Chapman je Lotus Cars osnovao 1952. godine u radionici uz očev pub. Neizmjerna kreativnost i neumoran um proizveli su jednog od najvećih dizajnera sportskih automobila ikada. Chapman nikada nije otkrio zašto je kompaniju nazvao ”Lotus”, no priče koje kruže kažu kako je svoju tadašnju djevojku i buduću suprugu Hazel od milja zvao ”Lotus blossom” (cvijet lotosa). Upravo Hazel mu je posudila 25 funti kako bi osnovao Lotus Engineering Company. Poznavanje zrakoplovnih inženjerskih tehnologija usmjerilo je Chapmana prema težnji da stvori što lakši bolid i bit će to upravo ono po čemu će ga svijet i pamtiti. Sva njegova proizvodna filozofija zasnivala se na lakoći samog bolida i upravljanja istim, umjesto na sirovoj snazi i brzini kojima su drugi težili.
“Povećavajući snagu postaješ brži na pravcu. Smanjujući težinu postaješ brži svuda”, bila bi ukratko filozofija Colina Chapmana.
Graham Hill i Cliff Allison su prvi, 1957. godine, provozali bolid Colina Chapmana na utrci Formule 1 za VN Monaka. Pod vodstvom gospodina Chapmana, momčad Lotus je osvojila sedam konstruktorskih naslova, šest vozačkih, pobjeđivali su na utrci Indianapolis 500, sve u periodu od 1962. do 1978. godine. Za njega su pobjeđivali Graham Hill, Jochen Rindt, Ronnie Peterson, Mario Andretti, Emerson Fittipaldi… Mnogi vozači su pobjeđivali samo zato što su bili za upravljačem Chapmanovog bolida, ali mnogi Lotusovi bolidi su prvi prolazili kroz cilj samo zato što ih je vozio Jim Clark. Zapanjen izvedbama Lotus 25 bolida, Dan Gurney je nagovorio Chapmana da se okuša i na Indianapolis 500 utrci. Iz Lotusove proizvodnje izašle su desetine tisuća relativno povoljnih automobila najnovije tehnologije. Osim što se bavio izradom bolida i automobila, Chapman je i vozio Vanwall F1 bolid 1956. godine, no nakon što se tijekom treninga za VN Francuske na stazi Remis zabio u momčadskog kolegu Mikea Hawthorna, završio je vozačku karijeru i fokusirao se na tehniku, inženjering i proizvodnju bolida. Na utrci Formule 1, bolid Colina Chapmana je prvi put pobijedio na VN Monaka, 1960. godine sa Stirlingom Mossom za upravljačem.
Zajedno s Johnom Cooperom, Chapman je revolucionizirao automobilizam. Njihova mala vozila s laganim pogonskim jedinicama imala su značajnu snagu i bila su superiorna u odnosu snažne Ferrarije i Maseratije s motorom u prednjem dijelu bolida. S Jimom Clarkom za upravljačem činilo se da Lotus pobjeđuje kada mu se prohtije. Clark i Chapman nisu samo surađivali unutar momčadi, bili su bliski prijatelji, pa je Clarkova smrt 1968. snažno utjecala na Chapmana, koji je i javno izjavio kako je tada izgubio svog najboljeg prijatelja.
Kroz povijest, još niz poznatih ličnosti u Formuli 1 prošli su kroz Lotus momčad, kao što su Mike Costin i Keith Duckworth, osnivači Coswortha, a i Graham Hill koji je prvo bio mehaničar u Lotusu prije nego je sjeo za volan bolida. Chapman, osim inženjerskog talenta, imao je dara i za biznis, pa je doveo niz sponzora u automobilizam pretvorivši bolide u jureće billboarde, što je potpomoglo da Formula 1 iz sporta rezerviranog za bogatu gospodu postane multimilijunsko tehnološko čudo. Upravo je Chapman 1966. nagovorio Ford Motor Company da sponzorira razvoj Coswortha. Iz te suradnje rodit će se DFV trkaća pogonska jedinica.
I dan danas, niz Chapmanovih ideja i inovacija se koriste u proizvodnji trkaćih automobila i bolida. Na Chapmanovim bolidima prvi je korišten kompaktni stražnji ovjes, a s revolucionarnim Lotus 25 bolidom iz 1962. godine popularizirao je monokoknu šasiju bolida. Sve Chapmanove tehnologije služile su konstruiranju što lakšeg i jačeg bolida koji bi kao takav što bolje štitio vozača u slučaju sudara. I dan danas, bolidi zadržavaju osnovnu formu kako ju je zamišljao Colin Chapman, s tim da se kao osnovni materijal za izradu bolida koriste karbonska vlakna u odnosu na aluminij koji je preferirao Colin Chapman.
Kroz godine, Chapman je uvelike revolucionizirao Formulu 1 svojim inovacijama i idejama. Već umoran i nezadovoljan razvojem sporta, 1981. godine je rekao kako svrha Formule 1 nije više ono što je nekada bila, vrhunac sporta i tehnoloških dostignuća, nego se sve svelo na prepisivanje i plagiranje, te pogrešno i bezobrazno interpretiranje pravila od strane vladajućih struktura kojima sam sport ništa ne znači. Koncem 1982. godine, koje je i napustio ovaj svijet, radio je na razvoju aktivnog ovjesa, koji će 1987. godine biti implementiran u Lotusov bolid. Chapman je 16.12.1982. godine doživio srčani udar i preminuo u svom domu u Norwichu. Preuranjena smrt spasila ga je od desetogodišnje zatvorske kazne, koju bi, da je poživio zaradio radi prevare i uključenosti u skandal s DeLorean kompanijom, koja je pala radi ilegalnih radnji s drogom, a kasnije se ispostavilo da su preko off-shore računa financirali i Colina Chapmana.
”Pojednostavi, a onda ga i olakšaj”, bila je definicija uspjeha genijalca kojeg su iza leđa zvali Chunky (težak, bezobrazan).
Chapman je, bacivši kapu u zrak, posljednju pobjedu proslavio nakon VN Austrije 1982. godine, kada je Elio De Angelis pobijedio ispred Kekea Rosberga. Chapmanova iznenadna smrt šokirala je sve koji su pratili njegovu osebujnu karijeru. Iznenađeni su bili i predstavnici zakona koji su pratili fijasko s DeLoreanom, ali je nedvojbeno više onih koji su sa žalošću ispratili velikana koji je promijenio sport i bez kojega utrkivanje za sigurno od tada više nije isto.
Izvor: GP1.hr
