sport

LH100 – Yes, Sir no. 44!

On je kvalitetan vozač, veoma moćan, a ima samo 16 godina. Ako na ovakav način bude nastavio napredovati, siguran sam da će jednog dana voziti u Formuli 1. Ima nešto posebno u tome vidjeti mladića tih godina na trkaćoj stazi. On zbilja ima pravi trkaći mentalitet.

Ovo je izjava sedmerostrukog svjetskog F1 prvaka Michaela Schumachera iz 2001. o tada mladom Lewisu Hamiltonu nakon jedne ekshibicijske utrke u kojem su sudjelovale mlade karting zvijezde i prekaljeni vozači tadašnje Formule 1. Kada vas jedna istinska i neupitna sportska i automobilistička veličina prepozna kao budućeg velikog vozačkog talenta u vremenu dok ste još golobradi klinac koji vapi za pažnjom i svojevrsnim pogurancem u karijeri, onda znate da vam je potencijalni uspjeh u motosportu zajamčen.

Dva desetljeća kasnije, taj tamnoputi mladac iz Stevenagea, grada udaljenog sat vremena vožnje od Londona, ne samo da je postao vozač Formule 1, nego je postao i sedmerostruki prvak Formule 1. Također je, nakon briljantne pobjede na VN Rusije pretprošlog vikenda, postao i jedini vozač u povijesti koji dostigao troznamenkasti broj pobjeda u najvećem oktanskom cirkusu. Tako je Britanac dodao još jedan u nizu rekorda koje je dosad ostvario u svojoj impresivnoj karijeri.

Statistika Lewisa Hamiltona

  • Nastupi u Formuli 1: 281 utrka
  • Broj pobjeda: 100 (35,5% uspješnosti)
  • Broj pobjedničkih postolja: 176 (62,6% uspješnosti)
  • Najbrži krug utrke: 57
  • Broj osvojenih bodova: 4024,5

Kao što možemo vidjeti iz priloženog, Hamiltonova F1 statistika je veoma impresivna i još će dugo vremena proći prije nego je ijedan drugi vozač u budućnosti uspije ponoviti i popraviti. Posebno impresivno djeluje činjenica da je Lewis ostvario pobjedu u prosjeku na svakoj trećoj utrci u kojoj je sudjelovao, dok je na dvije trećine utrka minimalno osvojio mjesto na pobjedničkom postolju.

Složili se neki s tim ili ne, Lewis Hamilton je i statistički i činjenično jedan od najboljih vozača Formule 1 i svakako jedan od najuspješnijih sportaša u povijesti. Da, iako nas poznata pjesma grupe Colonia uči “da svijet voli pobjednike”, Lewis Hamilton ima i vrlo snažnu opoziciju među navijačkih pukom F1. Mnogo puta mu spočitavaju da je razlog njegovog uspjeha činjenica kako je većinu svoje karijere vozio za dominantne momčadi i kako su mu sve okolnosti tijekom karijere bile naklonjene. Da, Britanac je svakako miljenik sreće, no nemojmo se zavaravati, Lewis Hamilton je jedan od najtalentiranijih vozača koji je ikada sudjelovao u utrkama F1. Usto, on je jedan od rijetkih vozača u povijesti koji je mnogo puta pokazao sposobnost da psihološki “samelje” svoje protivnike u borbi za naslov prvaka.

Korijeni Lewisovog uspjeha

Kada vam je potrebno određeno životno “podešavanje”, prirodno je da potražite pomoć psihologa. U standardnoj proceduri tijekom tog procesa, psihologa će uvijek zanimati kako ste proveli djetinjstvo ne bi li tako pronašao korijen vašeg trenutnog psihološkog problema. Osim toga, određeni životni nedostatci u djetinjstvu nam također stvaraju pogonsko gorivo koje se u odrasloj dobi najbolje očituje u vidu natjecateljskog duha, neutažive gladi za pobjedama i nesalomljivoj odlučnosti za postizanje uspjeha.

Sve gore navedeno je jedan od najvažnijih razloga Hamiltonovog ogromnog uspjeha u F1. Još od najranijih dana Lewis je pokazivao značajke izvanserijskog trkaćeg talenta. Sudbina je htjela da mu jedan očev poklon potpuno predodredi buduću karijeru. Njegov otac Anthony mu na dar poklanja automobil na daljinski upravljač s kojim Lewis sa svega pet godina osvaja drugo mjesto u britanskom prvenstvu. Vidjevši sinovljev veliki talent i smisao za utrkivanje, sljedećeg Božića mu poklanja go-kart uz napomenu da će se moći utrkivati sve dok mu ocjene u školi budu zadovoljavajuće.

Kako bi malo bolje razumjeli Lewisa i njegove poteze na stazi i izvan nje, treba znati kako njegova obiteljska pozadina nije nimalo nalik na zlatne dječake iz imućnih porodica koji u većini slučajeva provode bezbrižno djetinjstvo u nekoj od urbanih vila na rubu grada ili ljetuju na mondenim ljetovalištima i čiji roditelji mogu bezrezervno financirati i podržavati njihov hir za karting utrkivanjima.

Lewis je još kao tinejdžer osjetio nepravdu kada je na neko vrijeme izbačen iz škole radi lažne optužbe da je napao i ozbiljno ozlijedio svog vršnjaka u školi. Također, tijekom svoje rane trkaće karijere i života, bio je meta čestih rasističkih uvreda i zlostavljanja. Osim toga, njegov otac nije bio odveć bogat čovjek, stoga da bi financirao njegovo bavljenje kartingom, Anthony Hamilton je jedno vrijeme radio čak četiri posla istovremeno. Tijekom tih godina, Anthony je bez ičije pomoći i podrške sam sastavljao i nabavljao dijelove za Lewisov karting.

Unatoč svim poteškoćama, Hamilton je s 10 godina postao najmlađi pobjednik kadetskog karting prvenstva Velike Britanije i prilikom jedne dodijele nagrada upitao svog budućeg šefa Rona Dennisa za autogram. Prirodno samouvjeren, Lewis mu je tada poručio kako želi jednoga dana voziti za njegovu momčad. Legendarni šef McLarena mu je pomalo diplomatski poručio da mu se javi kad navrši 19 godina i da će mu srediti nešto po tom pitanju.

Ron Dennis i prijatelj Nico

Ipak, Ron Dennis se prije vremena prvi javio Lewisu. Nastavak njegovih impresivnih vožnji u mlađim kategorijama je nagnala ekipu McLaren da ga u dobi od 13 godina uključi u svoj program za mlade vozače. To je na neki način predstavljalo spas za obitelj Hamilton jer se nakon potpisa ugovora za McLaren, smanjio financijski pritisak na samu obitelj. Iz tog vremena Lewis je stvorio prijateljstvo s dječakom koji će mu mnogo godina kasnije biti momčadski kolega u Mercedesu i veliki rival na stazi. Taj dječak je bio čista Lewisova suprotnost. Dolazio je iz ugledne vozačke obitelji, čiji je otac bio nekadašnji prvak Formule 1 i vlasnik uspješne karting ekipe i koji je na stazu dolazio s obiteljskim helikopterom. Dok je Lewis spavao u kombiju ili šatoru pored staze, njegov bogati prijatelj je odsjedao u luksuznim hotelima. Upravo zbog solidnog talenta i snažne obiteljske podrške, bilo je veoma izvjesno kako je karijera u F1 za tog bogatog mladca zajamčena.

Taj dječak je bio Nico Rosberg, zlatni dečko motosporta. Iako su tijekom tog vremena stvorili veliko prijateljstvo, u kasnijim izjavama je Lewis naglasio kako ga je poprilično živcirao taj stvoreni hype oko Rosberga i činjenica kako je zbog svoje obiteljske pozadine predodređen da bude u Formuli 1, dok se sam Lewis morao svojski truditi u puno skromnijim uvjetima ne bi li na kraju dobio takvu vrstu prilike. Ipak, “što te ne ubije, ojača te” i tako je Lewis ovu situaciju iskoristio kao pogonsko gorivo da dodatno razvije svoj ionako prirodni natjecateljski duh.

“Teški” Anthony Hamilton

Tijekom velikog dijela svoje rane karijere Lewis je imao veliki poticaj u vidu svog oca Anthonyja, koji mu je nakon potpisa s McLarenom 1998. postao i agent. Već smo ranije naglasili kako je Lewisov otac podnio veliku žrtvu ne bi li svom sinu osigurao što bolje uvjete za razvoj njegovog sjajnog talenta. Odnos između Anthonyja i Martina Whitmarsha, dugogodišnjeg zamjenika Rona Dennisa, čija je uloga bila pratiti vozački razvoj mladog Lewisa, oduvijek je bila pomalo nategnuta. Upravo će njegove dobre pregovaračke sposobnosti bitno utjecati na daljnju karijeru Lewisa Hamiltona.

Sa samo 16 godina uspio je impresionirati velikog Michaela Schumachera, dok je tijekom tog perioda osvojio prvenstvo Formule Renault, natjecanje koje je tijekom tog vremena bilo veoma dobar indikator kvalitete tadašnjih nadolazećih trkačkih zvijezda. Godine 2004. osvaja i Grand Prix u Macau, dok iste godine započinje utrkivanje na velikoj sceni u Formuli 3.

Premijernu sezonu u F3 završava kao solidan peti u ukupnom poretku i tijekom tog perioda počinje sudjelovati u testiranjima za prvu momčad McLaren-Mercedesa na kojima počinje impresionirati iskusnije kolege svojim vozačkim umijećem.

Početak astronomskog uspjeha

Iako je to iz ove današnje perspektive pomalo čudno, šefovi McLarena nisu dopustili Lewisu Hamiltonu prelazak u Formulu 2 nakon solidnog uspjeha u F3. To je izazvalo poprilične trzavice na relaciji Lewisovog oca i Martina Whitmarsha, jer je taj potez bitno usporio razvoj njegove karijere. Pošto je u to vrijeme njihov ranije potpisani ugovor s McLarenom istekao, Lewis se našao u neobranom grožđu za sezonu 2005. i nije imao zajamčeno vozačko mjesto. Ipak, nakon više od mjesec i pol dana Anthony napokon popušta i ponovo šalje Lewisa da ponovi gradivo u Formuli 3 vozeći za francusku momčad ART Grand Prix.

Prava fama o “malom iz Stevenagea” je započela upravo te sezone. Hamiltona je ta situacija s McLarenom dodatno motivirala i 2005. doslovce uništava konkurenciju u F3 s 15 ostvarenih pobjeda od ukupnih 20 utrka u kojima bilježi samo dva odustajanja i jednako toliko trećih mjesta. Za ilustraciju, Lewisov tadašnji kolega Adrian Sutil, drugi u ukupnom poretku, je osvojio gotovo duplo manje bodova od sjajnog Britanca. Rijetko viđena dominacija te sezone samo je bila nagovještaj sjajne karijere koja je pred njim.

Godinu kasnije, na nešto manje uvjerljiv način osvaja Formulu 2, i dalje vozeći vrlo impresivno za momčad ART GP, čiji je vlasnik i menadžer Nicolas Todt, sin legendarnog Jeana. Budući vozač u Formuli 1 Nelson Pique Jr. osvojio je drugo mjesto u ukupnom poretku te godine.

Lewisov ulazak među elitu

Na VN Italije 2006. godine sedmerostruki prvak Michael Schumacher nakon pobjede na legendarnoj stazi pored Milana, suznih očiju u intervju nakon utrke objavljuje definitivni kraj velike karijere na kraju aktualne sezone. Schumacherov prekid karijere je započeo proces veoma zanimljivih “rošada” unutar vozačkih mjesta u dvije tada najbolje F1 momčadi. Čovjek koji je bio impresioniran 16-godišnjim Hamiltonom na neki način je indirektno utjecao na daljnju karijernu sudbinu mladog Britanca.

Ono što je također imalo velikog utjecaja na Lewisov dolazak u McLaren je činjenica da je slavna britanska momčad u jednoj sezoni ostala bez usluga oba svoja vozača. Njihov prvi tadašnji vozač, Kimi Räikkönen, je odabran da bude Schumacherov nasljednik u Ferrariju naredne sezone. Temperamentni Kolumbijac Juan Pablo Montoya je nakon niza ispadanja iz momčadske discipline i loših vožnji na stazi, svoju sreću u sred sezone 2006. odlučio pronaći u američkom NASCAR-u. Njegova zamjena za preostale utrke bio je veteran Pedro de la Rosa.

Dennisova dilema

Kako možemo vidjeti iz priloženog, Lewis Hamilton je i tada imao puno sreće jer mu se defacto otvorila prilika da odmah kao rookie vozač dobije priliku da odmah vozi za dominantnu momčad, što je na neki način i blagoslov i prokletstvo. Nakon što je aktualni dvostruki F1 prvak i vozač Renaulta Fernando Alonso potvrđen kao novi vozač McLarena, red je došao na odabir njegovog momčadskog kolege.

Ron Dennis je na izbor za Alonsovog pomoćnika u nastavku njegovog šampionskog niza imao tri vozača. Jedan je već spomenuti de la Rosa koji je odradio odličan posao u nastavku prvenstva 2006. Drugi je bio dugogodišnji testni vozač ekipe iz Wokinga i DTM prvak iz 2005. Garry Paffett, dok je treći bio Lewis Hamilton.

Izbor je pao na Lewisa, dijelom zato što je pokazao sjajan talent u nižim kategorijama i najavljivao velike stvari na predsezonskim testiranjima za prvu momčad, a dijelom i zato što je imao odličnog agenta u vidu svog oca koji je na neki način pritisnuo Rona Dennisa pokazujući mu ponude drugih F1 momčadi za angažman njegovog sina. Dennis nipošto nije htio izgubiti Hamiltona iako je svakako imao u podsvijesti da će biti pod udarom kritika javnosti i uprave McLarena ako se pokaže da Lewis nije dorastao tom izazovu. Šef McLaren-Mercedesa je čak u najavi sezone izjavio kako se nada da će Lewis barem redovito biti među pet najboljih.

Premijerna F1 sezona 2007.

U proteklih 40 godina Formule 1 samo je jedan vozač u svojoj premijernoj sezoni odmah dobio priliku da vozi za dominantnu momčad. To je pošlo za rukom jedino Jacquesu Villeneuveu 1996. godine kada je dobio priliku voziti za momčad Williams. No, ipak budimo pošteni, Jacques ipak nije bio stablo bez korijena s obzirom na to da mu je otac Gilles bio neprežaljena legenda F1 i vozač koji je imao snažnu podršku iz svoje rodne Kanade.

Hamilton je tako sa samo 22 godina na leđima dobio priliku da u svojoj prvoj sezoni kao drugi vozač sjedne u bolid ekipe koja je u svojoj povijesti imala redom samu vozačku kremu, svjetske prvake poput Senne, Prosta, Laude ili Häkkinena. Nije loše za nekoga tko nije dolazio iz vozačke obitelji i čije je podrijetlo bilo poprilično skromno što nije baš slučaj u veoma skupom bavljenju motosportom. Lewis za razliku od svojih kolega početnika nije imao vremena za učenje i stjecanje iskustva, nego je odmah morao prionuti ozbiljnom poslu, dok izazova na i izvan staze nije nimalo manjkalo.

Lewis Hamilton 2007. godine nije pokazao samo izvanserijski vozački talent jer njega je ionako već dokazao sa samo 10 godina u karting prvenstvu, nego je bio sposoban da već kao novak može veoma uspješno ući u glavu mnogo iskusnijim vozačima i svjetskim prvacima. U prvih devet utrka već je srušio rekord s jednako toliko penjanja na pobjednička postolja za rookie vozača, dok je njegova prva pobjeda došla na veoma zahtjevnoj utrci za VN Kanade u Montrealu. Tih dana nova sportska i automobilistička zvijezda je rođena i malo tko je mogao pretpostaviti koji su dosezi simpatičnom mladcu iz Stevenagea. Treba također istaknuti i briljantnu vožnju i pobjedu po velikoj kiši u Fujiju.

Njegov momčadski kolega Fernando Alonso je toliko bio frustriran uspjehom mladog momčadskog kolege, da mu je u kvalifikacijama za VN Mađarske priredio pravi šou u boksu stopirajući mladog Britanca da uspješno odradi svoj brzi krug. Na neki način je sam Fernando kumovao jednom od najvećih skandala u povijesti sporta. U čuvenom Spygateu je svoj iskaz na sudu morao dati čak i Lewis, a sam skandal je na kraju samu momčad koštao svih osvojenih konstruktorskih bodova te sezone i “olakšanje” momčadskog računa u iznosu od 100 milijuna dolara.

Kada je sportska javnost očekivala da će po prvi puta jedan rookie osvojiti naslov prvaka u Formuli 1, pritisak i loša atmosfera unutar ekipe uzela je svoj danak. Tada se Britancu događa i dan danas neobjašnjiva pogreška na ulazu u boks na VN Kine i mehanički kvar u Brazilu u finalu sezone koji je Lewisa definitivno udaljio od titule prvaka i ostavio ga na samo jedan bod razlike u odnosu na Kimija.

Prema autorovom skromnom mišljenju, ovo je najbolja Hamiltonova sezona. Te sezone srušio je nekoliko neoborivih rekorda osvojivši ukupno 109 bodova uz samo jedno odustajanje i jednu utrku izvan bodova. Zadivio je F1 navijače svojoj agresivnom vožnjom u kojima nije štedio svoje rivale, izbacio dvostrukog prvaka iz svoje momčadi i izdržao sve izazove koje donose političke igre unutar Formule 1. Za potpuno ilustraciju njegove kvalitete koju je pokazao sa samo 22 godine, probajte zamisliti kako bi se proveli Mick Schumacher, Yuki Tsunoda ili Nikita Mazepin da su kojim slučajem na početku ove sezone potpisali za Mercedes ili Red Bull. Mislite li da bi ponovili ovakav rezultat?

Najdraži Fortunin sin

Sljedeće godine Lewis Hamilton definitivno postaje prva zvijezda McLarena, pošto je Dennis odlučio da mu toksični Alonso više ne treba. Ironično je da je sezona 2008. bila nešto slabija nego prethodna za Lewisa, no te je godine postalo jasno da je Fortuna, grčka božica sreće, definitivno na njegovoj strani. Iako je i te sezone vozio odlično, serija nevjerojatnih pogrešaka i tehničkih poteškoća Ferrarijevog vozača Felipea Masse donijela je nevjerojatno finale sezone u Sao Paulu na stazi Interlagos. U jednoj od najuzbudljivijih završnica u povijesti Formule 1, Hamilton uzima naslov tako da osvaja 5. mjesto ispred Time Glocka koji je zakasnio s promjenom guma za kišu i to samo pola kilometra prije kraja utrke.

S tek 23 navršene godine sa samo jednim bodom prednosti Hamilton postaje najmlađi svjetski prvak Formule 1, i to u svojoj tek drugoj sezoni kao vozač Formule 1. Ako ne računamo 50-te godine prošlog stoljeća, to je uspjelo jedino već spomenutom Jacquesu Villeneuveu 1997. godine. Bilo je izvjesno kako će se ovaj sjajan niz nastaviti i sljedećih sezona, no nitko nije ni slutio da će usred promjene tehničkih pravila u F1 uslijediti jedna od najlošijih sezona u karijeri.

Ni na nebu ni na zemlji

“On je mogao pobijediti s dominantnim bolidom, kao i s dobrim bolidima 2010. ili 2012., ili s užasnim bolidima koje je vozio 2009. ili 2011. S time se ne može pohvaliti mnogo prvaka.”

Ovo je prije nekoliko godina izjavio Lewisov veliki rival Fernando Alonso, analizirajući Hamiltonove sezone dok je još bio vozač McLarena. I zbilja, u svakoj od tih sezona je barem jedanput pobijedio na Velikim nagradama, no tijekom tih godina Lewis pada u sjenu velikog uspjeha momčadi Red Bull i njihove sjajne zvijezde Sebastiana Vettela. Uz iznimku 2009. godine kada je prvenstvo osvojio Jenson Button, od 2010. do 2013. apsolutni primat u F1 uzima mladi Nijemac koji se svojevremeno natjecao s Hamiltonom u nižim kategorijama.

Nakon sjajnog ranog dijela karijere kada je postao istinska sportska zvijezda i prvak Formule 1, Hamilton sve više počinje tonuti u prosječnost, počinju veoma ozbiljni privatni problemi, davanje otkaza vlastitom ocu koji je još od prvog ugovora s McLarenom bio njegov agent, te odlazak Rona Dennisa s čelne pozicije momčadi. Sve ove okolnosti su dovele do toga da je 2011. prvi put bio bodovno lošiji od svog momčadskog kolege Buttona, što mu se u karijeri dogodilo samo još jednom i to 2016. godine. Njegova zvijezda sve je slabije sjala te je čak bilo veliko pitanje hoće li ikada dečko Stevenagea opet biti u prilici za osvajanje naslova prvaka. Uz to, ugovor s McLarenom mu je isticao na kraju 2012. i sam Lewis je definitivno bio na karijernoj prekretnici.

Laudino obećanje

“Potpiši za Mercedes i ja ti obećavam da ću napraviti sve što je u mojoj moći da ti stvorim dominantan automobil.”, izjava Nikija Laude tijekom pregovora s Lewisom Hamiltonom 2012. godine.

Krajem 2012. godine je objavljeno kako se drugi puta u svojoj karijeri jedan od najvećih vozača svih vremena Michael Schumacher definitivno povlači iz Formule 1 i time prekida trogodišnju suradnju s ekipom Mercedes. Momčad Mercedes AMG Petronas je tada bili u sredini poretka konstruktora što i nije bilo tako loše s obzirom na to da su se kao samostalna momčad natjecali u F1 prije dvije i pol godine.

No, ambiciozni Nijemci htjeli su više. Osim dobrog strateškog planiranja i zapošljavanja vrhunskih stručnjaka na najvažnijim pozicijama, nužno im je za uspješan nastavak projekta trebao vozački kapitalac. U ekipi je već neko vrijeme stolovao Nico Rosberg, Lewisov prijatelj iz djetinjstva koji je tijekom tri godine skupljao iskustvo pored velikog Schumachera. Bivši trostruki svjetski prvak i stručni savjetnik Mercedesa, Niki Lauda, angažirao se oko dovođenja Lewisa Hamiltona kojem je istjecao ugovor s McLarenom. Lewis Hamilton je bio u velikoj dilemi i nakon veoma dugog razgovora u gluho doba noći u hotelu nakon VN Singapura, dobio je čvrsto obećanje od samog Laude da će dobiti kompetitivan automobil u kojem će se ponovo moći vratiti na stare staze slave.

Iako se iz ove perspektive to činila kao logična odluka, treba znati kako je McLaren bio po mnogočemu bolja momčad, no Nijemci su strpljivo čekali promjenu F1 pravila i prebacivanje na hibridnu eru koja je trebala uslijediti 2014. godine. Povodeći se svojom intuicijom i vjerujući obećanju od strane samog Laude, Lewis je prelomio i potpisao ugovor za Mercedes, što je tada izazvalo veliko iznenađenje. Dobar dio javnosti složio se s konstatacijom da je taj potez veliki korak unazad za Hamiltonovu karijeru. Povodeći se faktografijom, sadašnji veliki šef Toto Wolff nije sudjelovao u dovođenju Lewisa kako smatra dio našeg čitateljstva, jer tada uopće nije bio u Mercedesu. Na mjesto šefa te ekipe dolazi tek nekoliko mjeseci kasnije iz Williamsa i to uz ozbiljno lobiranje šefa AMG-a s kojim je Wolff rodbinski povezan.

Lewisova stotka u najavi

Do dolaska u Mercedes Lewis Hamilton je ubilježio samo 19 pobjeda. Jednu je još pridodao u prvoj sezoni za novu momčad, no to je bila samo skromna najava za ono što slijedi u hibridnoj eri. Prema nekim izvorima, Mercedes je tijekom pripreme za hibridnu eru potrošio vrtoglavih 5 milijardi eura, zaposlivši najbolje inženjere koji su u tom trenutku bili na raspolaganju. Proizveli su veoma moćan i dominantan bolid koji je Lewisu 2014. donio drugi naslov u karijeri i uvjerljivu konstruktorsku pobjedu za Mercedes. Hamiltonova odluka da prijeđe u Mercedes konačno se pokazalo odličnom, a u kasnijim sezonama će se to i iznova potvrđivati. Jednako kao i 2014. i sljedeća sezona je jednako uvjerljiva, no dobar odnos koji je nekada imao s Nicom Rosbergom počeo se rapidno hladiti.

Psihološko “uništavanje” Nijemaca

U ranijem dijelu teksta smo naveli kakve je sve životne izazove Hamilton morao proći ne bi li osigurao poziciju u F1. Kolumnu koju je autor ovog teksta napisao na početku ove sezone o Lewisovoj psihološkoj moći i odlučnosti možete ponovo pogledati ovdje.

Tko je podrobnije pratio utrke ove sezone mogao je primijetiti koliko su svi vozači nervozniji kada znaju da je iza njih Hamilton. To smo mogli vidjeti na primjeru Landa Norrisa koji je nekoliko puta naprasno prekinuo radio komunikaciju sa svojim trkaćim inženjerom ne bi li bio što koncentriraniji na ono što ga čeka.

Za 2016. i 2017. godinu možemo reći da su nam najbolji mogući način pokazale koliko Lewisov psihološki pritisak utječe na njegove rivale. Cjelokupnu priču znamo. Nico je nakon osvajanja sa samo 31 godinom prekinuo karijeru jer više nije mogao pratiti taj tempo.

Tijekom tog vremena počinje još jedan niz rekorda za Hamiltona. Srušio je rekord od čak 33 uzastopne utrke u kojima se našao unutar osvajača bodova. Od 2018. do 2020. traje dominacija Britanca, te se upravo prošle godine osvajanjem naslova izjednačava po broju naslova s legendarnim Schumacherom, čovjekom koji je jednom indirektno, a drugi put izravno svojim odlaskom dao priliku Lewisu Hamiltonu i čovjeku koji ga je već prepoznao dok je imao samo 16 godina.

Cjelokupna slika

Na početku karijere Lewis je pokazivao puno više agresije na stazi i veoma dobru sposobnost vožnje po kiši čime je podsjetio na svog velikog idola Ayrtona Sennu. Dolaskom u Mercedes, Hamilton postaje klasični all-rounder, vozač koji pokazuje različite karakteristike, ovisno o situaciji na stazi koja se od njega zahtijeva. Možemo svakako istaknuti da je njegova 100. Grand Prix pobjeda nalik na njegovu čitavu karijeru. Doza umješnosti i sjajnog talenta, smirenosti i koncentracije pri promjenama uvjeta na stazi i rijetko viđena sposobnost da izazove sreću i odnese pobjedu i onda kada se to čini malo vjerojatno. Namjerno ćemo ovoga puta izbjeći sve one izvannastavne aktivnosti po kojima je Britanac također poznat, jer se na ovom portalu bavimo isključivo utrkivanjem.

Sir No. 44 još jednom velike čestitke na ovom sjajnom jubileju i stotoj pobjedi uz jedno prigodno pitanje za naše čitatelje, je li Sir Lewis Carl Davidson Hamilton najbolji vozač svih vremena?

Note: There is a poll embedded within this post, please visit the site to participate in this post’s poll.

Objava LH100 – Yes, Sir no. 44! pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.

Izvor: GP1.hr