Nakon vikenda pauze slijedi nam višedesetljetna poslastica u Formuli 1, Velika nagrada Belgije na stazi Spa Francorchamps. Velika nagrada Belgije održat će se tijekom vikenda 28. – 30.08.2020., a kako bismo održali kontinuitet priprema za vikend, kao i svih prethodnih srijeda pred utrku, pripremili smo vam povijesni pregled utrkivanja u Belgiji.
Belgija je domaćin utrkivanju bolida Formule 1 postala još davno prije početka Svjetskog prvenstva, prije Drugog svjetskog rata, sa 75 dosad održanih izdanja još od 1924. godine. Otkako je Svjetskog prvenstva, u Belgiji se utrkuje od najranijih dana. VN Belgije bila je dio prvog Svjetskog prvenstva 1950. godine te je tijekom sedamdesetogodišnje tradicije propuštena samo šest puta. Uglavnom svaki put zbog nezadovoljavajućih sigurnosnih uvjeta na stazi.
1957. godine je nedostajalo novca za organiziranje utrke, a 2003. je iz igre ispala zbog državnih propisa o reklamiranju nikotinskih proizvoda. 1959., 1969., 1971. i 2006. godine Belgija nije bila dio kalendara zbog neispunjavanja obaveza rekonstruiranja staze i ispunjavanja sigurnosnih uvjeta. Šest puta je utrka u Belgiji nosila i počasni naziv Velika nagrada Europe, u periodu između 1925. i 1973., kada se svake godine jednoj od utrka u Europi dodjeljivao taj počasni naziv. Osim toga, utrka na stazi Spa Francorchamps, na kojoj su održane sve utrke za Veliku nagradu Belgije od 1985. godine do danas, jedna je od popularnijih utrka u kalendaru Formule 1, dobrim dijelom zbog nepredvidivih i vrlo često kišnih vremenskih uvjeta tijekom utrke.
Nerijetko, vozači su se susretali s različitim vremenskih uvjetima tijekom istog kruga utrke. S tim u vezi, treba reći da se radi o najdužoj stazi u kalendaru Formule 1 čiji je jedan krug dug 7.004 metra, iako je to samo pola od originalnog izgleda kruga kakav je bio dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Prvu, originalnu stazu Spa 1921. godine dizajnirali su Jules de Thier i Henri Langlois van Ophem koristeći javne ceste između gradova Francorchamps, Malmedy i Stavelot, čime su proizveli fantastičnu, 14,9 kilometara dugu stazu kroz šume i brda belgijske Ardeni regije. Prva utrka održana je davne 1924. godine i nije bila dio Svjetskog prvenstva, no 1950. Belgija je bila jedna od sedam utrka inauguralne sezone Svjetskog prvenstva Formule 1, čiju smo sedamdesetu godišnjicu spektakularno proslavili prije tri tjedna na stazi Silverstone u Velikoj Britaniji. Na prvoj utrci Svjetskog prvenstva Formule 1 za Veliku nagradu Belgije dvostruku pobjedu momčadi Alfa Romeo donijeli su legendarni Juan Manuel Fangio i Nino Farina. Samo godinu kasnije pobijedio je Nino Farina.
1957. godine utrka za VN Belgije nije održana zbog nedostatka novca za organiziranje utrke, uglavnom zbog enormno visokih cijena goriva u Belgiji i Nizozemskoj koje je uzrokovala Sueska kriza. Za 1958. godinu organizatori su donijeli određena poboljšanja na stazi, no Spa je već imala reputaciju staze koja ne oprašta i koja je mentalno vrlo zahtjevna za vozače. Vrlo često, vozači uopće nisu željeli startati utrke na stazi Spa, obzirom da izvedba duge staze s brzim zavojima nije dozvoljavala ni najmanje vozačke greške. Osim toga, u to vrijeme vozači nisu imali komunikaciju s momčadima, pa se često znalo dogoditi da bez ikakvog upozorenja ulete u kišu na stazi, koja tu uopće nije bila tijekom prethodnog kruga.
Ni 1959. godine se nije vozilo, a 1960. godine u Belgiji, na stazi Spa, desio se jedan od najcrnjih vikenda u povijesti Formule 1. Momčadi poput Coopera i Lotusa došli su s novim, laganim bolidima s motorom u stražnjem dijelu, bržim i lakšim za voziti, izrađenim isključivo za utrkivanje. Na stazi Spa bolidi su bili još brži, a staza nije sadržavala gotovo nikakve zaštitne i sigurnosne zone. Novi bolidi dotad nikada nisu voženi na stazi Spa i vozači nisu imali pojma što da očekuju. Osim nemilosrdne staze s kojom će se novi bolidi suočiti, tada aparati za gašenje požara uz stazu nisu bili obavezni, bolidi nisu išli na crash testove, a vozači nisu nosili sigurnosne pojaseve.
Tijekom kvalifikacija, Stirling Moss u bolidu momčadi Lotus, ostao je bez kotača i slupao se u Burnenville zavoju. Moss, koji je u to vrijeme smatran jednim od najboljih vozača ikad, izletio je iz bolida i ostao bez svijesti ležati uz stazu. Englez je tada slomio obje noge, tri kralješka i nekoliko rebara, te je dobar dio ostatka sezone morao propustiti. Britanac Mike Taylor, također u bolidu Lotusa, se zbog problema s upravljačem zabio u drveće u blizini Stavelota. Taylor je ostao zaglavljen u bolidu, te je pretrpio ozljede vrata i glave koje su ga koštale ostatka karijere. Utrka je bila još gora od kvalifikacija. U 17. krugu sudarili su se Chris Bristow u Copperovom bolidu i Willy Mairesse. Bristowu je to bio prvi, nažalost i zadnji, nastup na stazi Spa. Bristow je nakon sudara izgubio kontrolu nad bolidom, okrenuo se nekoliko puta, a Bristow je izletio iz bolida. U padu na ogradu je doslovno izgubio glavu i njegovo tijelo je ostalo ležati na stazi. Samo nekoliko krugova kasnije, u blizini mjesta je gdje je Bristow poginuo, Alan Stacey je glavom udario u pticu, zbog čega je izgubio kontrolu, bolid je poletio, a Stacey je pri slijetanju poginuo. U utrci je pobijedio Jack Brabham, a Jim Clark je petim mjestom osvojio svoje prve bodove u karijeri. Unatoč tomu, Jim Clark, zbog više ružnih uspomena nikada nije volio stazu u Belgiji.
1961. godine Jim Clark će i svoju prvu pobjedu u karijeri ostvariti na VN Belgije, nakon čega će pobijediti još tri puta zaredom. 1963. godine upravo je Clark pobijedio četiri i pol minute ispred drugoplasiranog Brucea McLarena na kišom potopljenoj utrci. 1966. godine je ponovno bio potop u Belgiji, ali nju posebno pamti Britanac Jackie Stewart. Naime, Jackie u bolidu BRM-a, se uslijed prevelike brzine zabio u telegrafski stup i otklizao u dalji dio staze s bolidom okrenutim naglavačke. Stewart je ostao zaglavljen u bolidu gotovo pola sata. Spremnici s gorivom koji su se nalazili unutar bolida su procurili, pa je Stewart bio natopljen zapaljivim gorivom s polomljenom ključnom kosti i nekolicinom rebara. Stewartove momčadske kolege Graham Hill i Bob Bondurant su zaustavili svoje bolide i uz pomoć gledatelja su uspjeli izvući Stewarta iz bolida. Zbog količine vode na stazi Clarkov Lotus je bio potopljen te je otkazao. Pobijedio je John Surtees za momčad Ferrari, a iza njega je utrku završio Jochen Rindt u bolidu momčadi Cooper.
Nakon što je, u ime asocijacije vozača, Jackie Stewart posjetio stazu pred utrku 1969. godine, zahtijevao je niz sigurnosnih poboljšanja u smislu barijera i izletnih zona, no vlasnici staze nisu željeli dati novac za takve radove. Britanske, francuske i talijanske momčadi su odlučile ne nastupiti u utrci, te je u konačnici utrka otkazana. Otkazivanje utrke nije bilo naročito popularno u medijima. Još je 1970. godine vožena utrka za VN Belgije na stazi Spa Francorchamps, nakon čega će se utrka preseliti na staze Zolder u sjevernom dijelu Belgije i Nivelles-Baulers u blizini Brusselsa.
Prvu utrku na stazi Nivelles 1972. godine pobijedio je Emerson Fittipaldi, a godinu kasnije je Jackie Stewart pobijedio na stazi Zolder. Još jednom, 1974. godine, jureći cirkus se vratio na Nivelles, pobijedio je ponovo Fittipaldi, no staza uopće nije bila popularna u svijetu Formule 1, pa se tako bolidi više nisu ni vraćali tamo. Na Zolderu se vozilo devet puta. Niki Lauda je pobijedio dva puta zaredom, 1975. i 1976. godine, dok je Gunnar Nilsson svoju prvu pobjedu u karijeri ostvario na stazi Zolder 1977. godine. Na Zolder stazi pobjeđivali su još Mario Andretti, Jody Scheckter i Didier Pironi.
Niz je ružnih dešavanja po kojima se pamti i staza Zolder. Naime, tijekom treninga pred utrku 1981. godine, Carlos Reutemann je slučajno pregazio Giovannija Amadea, jednog od mehaničara talijanske momčadi Osella. Amadeo je preminuo dan nakon utrke. Zbog štrajka vozača, utrka je počela kasnije nego što je planirano. Tijekom zakašnjelog starta desila se još jedna nesreća, mehaničar Arrowsa je ostao zarobljen između bolida Ricarda Patresea kojeg je pokušavao pokrenuti i Siegfrieda Stohra koji je udario u Parteseov bolid. Suci su istrčale na stazu mašući žutim umjesto crvenim zastavama, zbog čega su vozači nastavili utrku. Sami vozači su samovoljno zaustavili utrku nakon trećeg kruga, a iz ponovljenog pokušaja pobijedio je Reutemann.
Vozači su se vratili na stazu Zolder 1982. godine, a tada je, uslijed nesreće u kvalifikacijama život izgubio miljenik svijeta Formule 1, Gilles Villeneuve. Nesreća je to koje se svi oni stariji koji su u to vrijeme pratili Formulu 1 dobro sjećaju, a oni mlađi o njoj sve znaju. Na Zolder stazi se vozilo još samo 1984. godine, kada je pobijedio Michele Alboreto za momčad Ferrari.
Formula 1 se potom vratila na inoviranu, rekonstruiranu i skraćenu stazu Spa Francorchamps, koja je domaćin Velike nagrade Belgije ostala do danas. Na prvoj utrci na skraćenoj stazi Spa 1983. godine pobijedio je Alain Prost, a nova staza je od prvog dana postala miljenica momčadi, vozača i publike. Za izdanje 1985. godine utrka je pomjerena s lipnja na polovinu rujna, i tada je Ayton Senna pobijedio prvu od svojih pet VN Belgije. Od 1988. utrka se vozi krajem kolovoza ili početkom rujna, i tako je ostalo sve do danas, pa čak i u novom, izmijenjenom kalendaru za tekuću godinu.
1992. godine Michael Schumacher je ostvario svoju prvu od ukupno 91 pobjede u karijeri, za momčad Benetton, samo godinu dana nakon debitiranja u Formuli 1 upravo na stazi Spa. Godinu kasnije, najuspješniji iz bitke Damon Hill, Michael Schumacher i Ayrton Senna izašao je Hill.
Utrka 1998. godine održana je u strašnim vremenskim uvjetima. Utrka je prekinuta odmah nakon starta kada se 13 od 22 vozača slupalo u prvom zavoju. Radi loše vidljivosti nakon ponovljenog starta, Michael Schumacher se zaletio u stražnji kraj bolida Davida Coultharda. Procijenjena šteta na bolidima nakon kaosa u prvom krugu iznosila je oko 13 milijuna dolara. Tada je samo osam vozača završilo utrku, a pobijedio je Damon Hill ispred momčadskog kolege Ralfa Schumachera. Bila je to prva pobjeda momčadi Eddieja Jordana u Formuli 1.
Upravo je Michael Schumacher najuspješniji vozač na utrkama za Veliku nagradu Belgije, a pobijedio je ukupno šest puta. Svoju 52. pobjedu u karijeri ostvario je u Belgiji 2001. godine, prestigavši time rekord Alaina Prosta koji na svom kontu ima 51 pobjedu na utrkama Formule 1. Michael još uvijek drži rekord za najviše pobjeda u Formuli 1, no vrlo je izvjesno da će ga uskoro preteći Lewis Hamilton, koji je svoju 88. pobjedu ostvario prije dva tjedna u Španjolskoj.
Kada se 2007. godine utrkivanje vratilo u Belgiju, s najbolje startne pozicije pobijedio je Kimi Raikkonen, što je bila njegova treća uzastopna pobjeda na stazi u Belgiji. Kako se ne bi zaboravila gužva u prvom krugu na stazi Spa, ista se ponavlja svakih nekoliko godina. Tako je 2012. godine Pastor Maldonado požurio sa startom svoje utrke, povukao ostatak vozača za sobom, što je rezultiralo krajem utrke za Maldonada, Hamiltona, Sergia Pereza, Romaina Grosjeana i Fernanda Alonsa. Sličan incident se dogodio i 2018., a ponovno je žrtva sudara bio Fernando Alonso.
Na stazi Spa Francorchamps će se predstojeći vikend voziti 44 kruga dužine 7,004 km. Pobjednik će ukupno odvoziti 308,052 kilometra. Prošle godine pobijedio je Charles Leclerc za momčad Ferrari, koji je još jedan vozač koji je svoju prvu pobjedu u karijeri ostvario na VN Belgije. Iza njega utrku su završili vozači momčadi Mercedes, Lewis Hamilton i Valtteri Bottas.
Što nas očekuje za vikend uvelike ovisi od vremenskih (ne)prilika, a mnogi se nadamo da će pasti kiša. Sve u cilju zabavnijeg utrkivanja. Gotovo je nemoguće da ćemo gledati dosadnu utrku u Belgiji, jer ona to skoro nikada i nije. Uz još nekoliko zanimljivosti vezanih za utrkivanje u Belgiji, želimo vam ugodan trkaći vikend.
• Slavni Eau Rouge/Raidillon zavoj ima visinsku razliku od najniže do najviše točke od 35 metara.
• Od vozača koji će se utrkivati za vikend, Kimi Raikkonen ima najbolju statistiku. On je u Belgiji pobijedio četiri puta. Iza njega su Lewis Hamilton i Sebastian Vettel s po tri pobjede.
• Fernando Alonso nikada nije pobijedio na utrci za VN Belgije. Hoće li se to promijeniti njegovim povratkom iduće godine, vidjet ćemo.
• Max Verstappen je rođen u Belgiji, no odlučio se natjecati pod nizozemskom zastavom, pod kojom je vozio i njegov otac Jos.
• Staza Spa je najduža staza u kalendaru Formule 1, no ima najmanji kapacitet gledateljstva u kalendaru. Oko 70.000 gledatelja može posjetiti stazu tijekom utrke.
• Bruno Senna, nećak puno poznatijeg strica Ayrtona, je svoj jedini najbrži krug u karijeri ostvario na stazi Spa. Interesantno je da isto Ayrtonu nikada nije uspjelo, a pobijedio je u Belgiji pet puta.
• Michael Schumacher je jedini vozač koji je naslov svjetskog prvaka osigurao već na utrci u Belgiji, a radi se o njegovoj sedmoj tituli koju je osvojio 2004. godine.
• Britanski vozači su najviše puta startati utrku s najbolje startne pozicije. Neki od njih su Lewis Hamilton, Nigel Mansell, Mike Hawthorn, John Surtees, Jim Clark, Jackie Stewart i Jenson Button.
Izvor: GP1.hr
