Sedamdeseta sezona Svjetskog prvenstva Formule 1 je sezona obilježena novim stvarima. Izgledalo je kao da sezona uslijed pandemije neće ni početi, organizatori su otkazivali utrku po utrku, pa smo se veselili gledati barem nekoliko utrka ove godine. No, kako je krenulo u srpnju, javljali su se novi kandidati za organiziranje utrka, neki stari su se vratili u igru, te smo došli do ukupno 17 utrka potvrđenih za održavanje do polovine prosinca. Prvi put ikada ispratili smo utrke za Velike nagrade Štajerske i Toskane, posebnom utrkom proslavila se sedamdeseta godišnjica Svjetskog prvenstva. Za vikend koji nam dolazi po prvi put ćemo gledati utrku za Veliku nagradu Eifela, no ista će se održati na dobro poznatoj stazi ispod prekrasnog Eifel krajolika, stazi koja je bila domaćin utrka Formule 1 pod različitim nazivima, stazi Nürburgring.
Izgradnja prve, dugačke i zastrašujuće Nordschleife (sjeverna petlja) izvedbe staze Nürburgring završena je u proljeće 1927. godine, u blizini srednjovjekovnog Nürburg dvorca u podnožju Eifel planina. Sjeverna petlja bila je duga 28 kilometara s više od 300 metara visinske razlike. Staru stazu je Jackie Stewart nazivao ”zelenim paklom”. Stara staza je imala četiri konfiguracije, sjevernu, istočnu, ciljnu i betonsku petlju. U periodu od 1982. do 1983. godine izgrađena je nova staza, a stara, sjeverna petlja se i dalje koristi za različita utrkivanja, testiranja, te je otvorena i za turističke posjete.
Nordschleife se kalendaru Svjetskog prvenstva Formule 1 pridružila 1951. godine, ugostivši prvu Veliku nagradu Njemačke modernog doba. Prvu sezonu Njemačka je propustila zbog zabrane učešća u međunarodnim sportskim natjecanjima do 1951. godine. Nordschleife staza, koja će dijelom kasnije biti Nürburgring kakav danas poznajemo, bila je izazovna i opasna staza, na kojoj je u eri Svjetskog prvenstva prvi put pobijedio Alberto Ascari, što je ujedno i njegova prva pobjeda u Formuli 1.
Od 1951. godine Nordschleife staza bila je redovan domaćin utrka za Veliku nagradu Njemačke, s izuzetkom 1959. godine, kada se vozilo na stazi AVUS u Berlinu. 05.08.1961. godine tijekom treninga ta VN Njemačke Phil Hill je u Ferrarijevom bolidu prvi put odvezao krug ispod 9 minuta na sjevernoj petlji, s vremenom od 8 minuta i 55,2 sekunde. Čak i danas, mnogo napredniji bolidi imaju problem odvesti krug ispod 8 minuta na ovoj konfiguraciji staze.
Kako su se poboljšavale performanse bolida, tako su staze poput Nordschleifea postajale opasnije za sve brže bolide Formule 1. 1967. godine Hohenrain šikana je dodana prije startno ciljne ravnine kako bi se smanjila brzina bolida po ulasku u pit lane. Navedena šikana je još povećala dužinu staze za 25 metara. Čak ni izmjene koje bi usporile stazu nisu spriječile Jackieja Stewarta da ju naziva zelenim paklom nakon što je pobijedio 1968. godine, na utrci praćenoj jakom kišom i gustom maglom. 1970. godine, nakon pogibije Piersa Couragea na stazi Zandvoort, vozači su odlučili bojkotirati Nürburgring ako se ne urade značajne izmjene koje će povećati sigurnost na stazi, izmjene kakvim se pristupilo na stazi Spa godinu ranije. Kako nije bilo moguće izvesti bilo kakve izmjene u tako kratkom vremenu, Velika nagrada Njemačke 1970. godine održana je na već renoviranoj stazi Hockenheimring.
U skladu sa zahtjevima vozača Nordschleife staza je renovirana, poravnate su izbočine i staza je izglađena, a ugrađene su i zaštitne barijere. Staza je ispravljena, smanjen je broj zavoja i Nürburgring je bio spreman za ugostiti još šest utrka za Veliku nagradu Njemačke u periodu od 1971. do 1976. godine. Kroz tih šest godina na stazi su se radile i druga poboljšanja, ukidali su se ”skokovi”, staza se širila i ispravljala, no staza je dalje bila okružena zelenilom, dugačka i opasna za voziti. Zahtjeve vozača i FIA-e za dodatne modifikacije bilo je teško ispuniti, koliko zbog enormnih troškova, toliko i zbog krajolika u kojem je sama staza smještena. Staza Nordschleife je svojom konfiguracijom zahtijevala gotovo pet puta više osoblja na stazi nego neke druge staze u kalendaru, a i medijsko praćenje utrke je bilo izuzetno komplicirano i gotovo neisplativo. Zbog svega navedenog, i nesreće koja se desila 1976. godine, utrka održana te godine biće posljednja utrka na sjevernoj petlji Nürburgring staze.
Na utrku za Veliku nagradu Njemačke Niki Lauda je 1976. godine došao kao aktualni svjetski prvak. Osim toga, u to vrijeme, Niki je bio jedini vozač koji je čitav krug Nordschleife izvedbe u dužini od 22,835 metara odvezao za manje od sedam minuta. Niki je pred utrku tražio od ostalih vozača da ne voze utrku, predlagao je bojkot radi loših sigurnosnih uvjeta i nedostatka osoblja uz stazu, a nisu mu se sviđali ni vremenski uvjeti pred utrku. Kiša je padala, a to je značilo da će neki dijelovi sjeverne petlje biti mokri, dok postoji mogućnost da drugi budu suhi. Vozači su ipak, sa samo jednim glasom prevage, izglasali da se vozi i utrka je startala. S prve startne pozicije startao je James Hunt u bolidu momčadi McLaren Ford, s Laudom pored sebe u prvom startnom redu.
Većina vozača je startala na gumama za mokro vrijeme, osim Jochena Massa, koji je kao iskusan vozač na Nürburgringu, znao da ih čekaju promjene vremenskih uvjeta, na svom bolidu imao gume za suho vrijeme. Već od starta, došlo je do promjena na čelu kolone, Clay Regazzoni je preuzeo vodstvo, a Lauda je gubio mjesta u poretku. S krajem prvog kruga, vozači su otišli po gume za suho vrijeme, uključujući i Nikija Laudu, kojem će utrka na Nürburgringu 1976. godine obilježiti čitav život. Pokušavajući nadoknaditi izgubljeno vrijeme po izlasku iz boksa, neposredno nakon brzog lijevog zavoja pred Bergwerk desni zavoj, Laudin Ferrari 312T2 se okrenuo udesno i proletio kroz ogradu u zemljanu barijeru. Bolid se vratio na stazu i buknuo u plamen. Guy Edwards je uspio izbjeći Laudin gorući bolid na stazi, no Harald Ertl i Brett Lunger su udarili u njega. Sva tri vozača su stala i pokušala izvući Laudu iz zapaljenog bolida. Arturo Merzario im se pridružio zaustavivši svoj Wolf Williams nakon što je vidio sudar. Niki je pretrpio ozbiljne opekotine, prebačen je helikopterom u bolnicu u Koblenzu, odakle je prebačen u kliniku u Ludwigshafen, koja je tada imala najnapredniju jedinicu za opekotine u Njemačkoj. Za Nikijev život u Ludwigshafenu su se borili nekoliko narednih dana.
Utrka je nastavljena nakon prekida, startalo je 20 vozača od 24 koja su došla u Njemačku. Chris Amon je sam odlučio da ne želi ponovo započeti utrku na stazi Nürburgring. Kiša je stala, pobijedio je James Hunt ispred Jodyja Schecktera i Jochena Massa.
Laudina nesreća dokazala je da je stara konfiguracija staze Nürburgring preopasna i kako ne može zadovoljiti uvjete koje je postavljala FIA. Stazu nije opsluživalo dovoljno osoblja i bila je predugačka za brz odziv vatrogasnog i medicinskog vozila. Da mu kolege vozači nisu priskočili u pomoć, teško da bi osoblje Laudu živog i na vrijeme izvukli iz zapaljenog bolida. Velika nagrada Njemačke se od 1977. godine preselila na Hockenheimring, a čelnici staze pod Eifelom su se konačno odlučili na značajne zahvate na ”zelenom paklu” od koga će nastati nova staza Nürburgring, duga 4,5 kilometra, koja će i predstojeći vikend ugostiti prvu ikada Veliku nagradu Eifela.
Nova staza je završena 1984. godine i nazvana je GP-Strecke, što doslovce znači staza za veliku nagradu. Izgrađena je tako da zadovoljava najviše sigurnosne standarde. No, nova staza je jedva bila sjena svoje slavne prethodnice. Fanovi je nisu voljeli, nije im se sviđalo što su smješteni tako daleko do staze, pa su je, između ostalog, nazivali i Eifelring, vjerujući da nije dostojna nositi naziv Nürburgring. Kao i većina staza iz tog vremena, nudila je nekoliko mjesta za preticanje.
Kako bi se proslavilo otvorenje nove staze, 12.05.1984. godine, organizirana je revijalna utrka, na kojoj su svi vozači vozili identične Mercedese 190E. Na stazi je bilo 20 vozila kojima je upravljalo 16 vozača Formule 1 od kojih je devet već nosilo naslove svjetskih prvaka, a dvojica će ih tek osvojiti, i četiri lokalna vozača. Na stazi su tog svibanjskog dana zajedno bili Elio de Angelis, Jack Brabham, Phil Hill, Denny Hulme, James Hunt, Alan Jones, Jacques Laffite, Niki Lauda, Stirling Moss, Alain Prost, Carlos Reutemann, Keke Rosberg, Jody Scheckter, Ayrton Senna, John Surtees i John Watson. Senna je pobijedio ispred Laude i Reutemanna i bio je jedini koji je odolio Laudinim napadima, koji je utrku startao s posljednjeg mjesta jer je propustio kvalifikacije.
Formula 1 osamdesetih godina prošlog stoljeća se nije željela zadržati na novom Nürburgringu, pa su održane samo utrka za Veliku nagradu Europe 1984. godine i utrka za Veliku nagradu Njemačke 1985. godine. Osamdesetih je pak na stazi Nürburgring održavana utrka 1000 km Nürburgringa, utrke serije DTM, motocikala, kamiona, oldtimera i drugih bolida, kao i koncerti ”Rock am Ring”.
Na stazu Nürburgring će se Formula 1 vratiti u vrijeme uspjeha Michaela Schumachera, pa će se u periodu od 1995. do 2006. godine na toj stazi održavati VN Europe i 1997. i 1998. godine VN Luksemburga.
2002. godine staza je dodatno renovirana, kada je nekadašnja Castrol šikana na kraju startno ciljne ravnine izmijenjena oštrim desnim zavojem kako bi se stvorila mogućnost za pretjecanje. Također, dodana je spora omega sekcija u dijelu nekadašnje karting staze. Ovime je GP staza produžena na 5,148 km, dok je u istom periodu staza Hockenheimring skraćena sa 6,8 na 4,5 kilometra. U to vrijeme i Hockenheimring i Nürburgring su bile u financijskim problemima zbog rastućih troškova Formula 1 licence koje je Bernie Ecclestone kontinuirano nametao, i slaboj posjeti na utrkama zbog visokih cijena karata. S tim u vezi, od 2007. godine ove dvije staze će se smjenjivati kao domaćini VN Njemačke, no 2007. godine je utrka, radi problema s licencom, ipak nosila naziv VN Europe.
Posljednja utrka za VN Njemačke na stazi Nürburgring održana je u srpnju 2013. godine. Pobijedio je Sebastian Vettel, tada u bolidu momčadi Red Bull, ispred Lotusovih vozača Kimija Raikkonena i Romaina Grosjeana. Od 2014. godine, novi vlasnici Nürburgring staze su imali problema s organiziranjem utrke u neparnim godinama, pa je utrka za VN Njemačke 2015. i 2017. godine otkazana.
Dvije prošle sezone, VN Njemačke je održana na stazi Hockenheimring, a u originalnom kalendaru za sezonu 2020. za VN Njemačke nije bilo mjesta. Nakon turbulencija pred inicijalni početak sezone i otkazivanje jedne po jedne utrke, ni sanjali nismo kako će se jurilice još jednom vratiti na Nürburgring. Od 09. do 11. listopada pratit ćemo treninge, kvalifikacije i konačno utrku za prvu ikada Veliku nagradu Eifela na dobro nam poznatoj stazi Nürburgring. Oko 20.000 obožavatelja imat će priliku utrku pratiti za stazu. Sam kompleks može ugostiti oko 150.000 gledatelja, no zbog već dobro nam poznatih razloga, kapacitet gledatelja je umanjen. Na stazi dugoj nešto više od 5 kilometara vozit će se 60 krugova, a po prolasku kroz cilj vozači će imati ukupno pređenih 308,617 kilometara. Kvalifikacije će u subotu početi u 15 sati, dok će utrka startati u 14 sati i 10 minuta. Za utrku Pirelli je pripremio C2 (bijele, tvrde), C3 (žute, srednje) i C4 (crvene, meke) komponente guma. Teško je reći što nas čeka, no nadamo se da uzbuđenja neće nedostajati.
Uz još nekoliko zanimljivih činjenica koje se tiču staze Nürburgring, želimo vam zabavan trkaći vikend.
• Nakon što se Michael Schumacher povukao iz Formule 1 nekadašnji Audi S (zavoji 8 i 9) je preimenovan u Michael Schumacher S. Schumacher se vratio Formuli 1 2010. godine i postao drugi vozač u povijesti koji je vozio kroz zavoj nazvan po njemu. Prvi je Ayrton Senna koji je vozio kroz S za Sennu na stazi Autodromo Jose Carlos Pace u Sao Paolu.
• Kako se na Nürburgringu nije dugo vozila utrka bolida Formule 1, a nikada u eri hibridnih bolida, ova utrka se može smatrati prvom ikada. Osim toga, posljednja utrka na stazi Nürburgring održana je u sedmom mjesecu, pa će i vremenski uvjeti zasigurno biti drugačiji nego ranije, zbog čega momčadi raspolažu s jako malo podataka pred sam vikend pod Eifelom.
• Na staroj izvedbi staze, Nordschleife, vozila se utrka ukupne duljine od oko 319 km. Tada se vozilo ukupno 14 krugova.
• Oko 25.000 radnika bilo je angažirano na izgradnji staze pod Eifelom u periodu od 1925. do 1927. godine. Izgradnja je koštala oko 14,1 milijuna reichsmaraka, što bi bilo danas oko 36 milijuna eura.
• Nepoznat je broj fatalnih nesreća na stazi Nordschleife, no pretpostavlja se da u prosjeku 12 ljudi godišnje pogine na toj stazi.
• Staza Nürburgring (sjeverna petlja) je otvorena za turiste i uz naknadu se može probati i odvesti koji krug na stazi. Ako iznajmljeno vozilo provozate Ringom, od rent-a-car kompanije od koje ste iznajmili automobil ćete dobiti doživotnu zabranu.
• Na stazi Nürburgring rođene su srebrne strijele Mercedes Benza. Nije to mjesto gdje je Mercedes nastao, no legenda o srebrnim strijelama je rođena podno Eifela. Naime, Mercedesovi bolidi su iz početka bili bijele boje, no pred VN Njemačke 1934. godine, oguljena je bijela boja s bolida kako bi se smanjila težina bolida i otada (do 2020. godine) su Mercedesovi bolidi bili srebrni.
• Prilikom vožnje na stazi Nürburgring morate se pridržavati prometnih pravila koja važe u Njemačkoj.
• Ako vozač (čak i turista) uzrokuje nesreću i ošteti neku od barijera na stazi, ta osoba (ako preživi) ili njegova obitelj (ako pak ne preživi) su dužni pokriti troškove popravke barijere i perioda za koji je staza zbog nesreće bila zatvorena za korištenje.
Izvor: GP1.hr
